O procesu

‘Bolonjski proces’ naziv je za reformu visokog obrazovanja u Europi, kojoj je osnovni cilj uspostaviti Europski prostor visokog obrazovanja do 2010. godine. Naziv ‘Bolonjski proces’ dolazi od Bolonjske deklaracije koju su 19. lipnja 1999. potpisali ministri zaduženi za visoko obrazovanje iz 29 europskih država. Formalni naziv Bolonjske deklaracije je ‘Europski prostor visokog obrazovanja’.

Bolonjski proces je nacionalnog i internacionalnog/europskog karaktera. Nacionalno, proces provode ministarstva zadužena za visoko obrazovanje, sveučilišta, fakulteti, profesori i studenti. No, smjernice Bolonjskog procesa postavljaju se na internacionalnoj razini konsenzusom ministara, predstavnika institucija visokog obrazovanja, predstavnika studenata (ESIB), Vijeća Europe i Europske komisije. Danas u procesu sudjeluje više od 40 Europskih zemalja. Republika Hrvatska pridružila se 2001. godine na ministarskoj konferenciji u Pragu.

Hrvatska, kao zemlja koja se pridružuje EU-u, obavezna je prilagoditi svoje visoko obrazovanje europskim standardima s ciljem ‘harmoniziranja’ europskog sveučilišnog prostora, te funkcionalnog povezivanja europskih visokoškolskih i znanstvenoistraživačkih institucija. U interesu je svake zemlje, a osobito onih koje se namjeravaju pridružiti EU-u, da postojeće standarde prouči i počne ih primjenjivati, kako bi se njezine visokoškolske institucije što prije uključile u europske programe suradnje i razmjene.